U septembru dete može da primeti da se ujutru razdanjuje kasnije, a uveče ranije pada mrak. Dan se ne skraćuje zato što je Sunce „slabije“ ili zato što je Zemlja mnogo dalje od njega. Glavni razlog je nagib Zemljine ose dok Zemlja obilazi Sunce.
Kako nagib menja dužinu dana?
Zemljina osa je zamišljena linija oko koje se planeta okreće i nije uspravna u odnosu na putanju oko Sunca. Tokom godine, zbog tog nagiba, severna i južna polulopta dobijaju različitu količinu dnevne svetlosti. Posle letnjeg dela godine severna polulopta se postepeno okreće tako da su dani sve kraći, sve do zimskog solsticija. Na južnoj polulopti u isto vreme dani postaju duži.
Mali ogled sa loptom i lampom
Postavite lampu kao Sunce i označite tačku na lopti kao Srbiju. Nagnite loptu malo u stranu, pa je polako pomerajte oko lampe, držeći nagib u istom pravcu. Posmatrajte kada je označena tačka duže na osvetljenoj strani. Ogled je pojednostavljen, ali pomaže da se vidi zašto godišnja doba nisu ista na obe polulopte.
Objašnjenje prati NASA tekst o godišnjim dobima. Još pitanja o prirodi potražite u rubrici Radoznalac.
