x Pređi na sadržaj
Najnovije: Inicijalna provera iz matematike za 5. razred Subota, 5. septembar 2026.
Zagonetke

Značaj starih zagonetki – zaboravljene stvari koje žive u zagonetkama

Podelite: Facebook WhatsApp E-pošta
Značaj starih zagonetki – zaboravljene stvari koje žive u zagonetkama

U prošlosti kada nije bilo, pozorišta, televizora, kompjutera i mobilnih telefona, kao što je to danas ljudi su u potrazi za zabavom često smišljali zagonetke, pitalice, brojalice i druge umotvorine. U dugim večernjim satima naročito na selu. Kada nije bilo posla, ljudi su se okupljali po kućama, do duboku u noć pričali i odgonetali zagonetke koje su, bilo preko dana ili tog trena smišljene. Zagonetke su naročito  deci predstavljale zadovljstvo, ali i stari ljudi i mladež su obožavali ove zanimljive tvorevine, oni su i sami smišljali lepe i zanimljive zagonetke.

Zagonetke su specifična forma narodnog genija jer su pored zabave služile i kao sredstvo za izoštravanje uma, razoja logike i zdravorazumskog razmišljanja.

Tako su se mogle čuti zagonetke o radu, o raznim pojavama, o predmetima, biljkama i životinjama a često puta i o ljudskim osobinama. Vremenom je njihov broj rastao, prenosile su se s kolena na koleno, i kroz generacijesu dorađivane i ulepšavavane. Najveći sakupljač zagonetki je bio Vuk Karađžić. On je uložio velik trud da sakupi i pribeleži što više narodnih umotvorina i tako ih zauvek otrgne od zaborava.

Danas se u manjoj i možda nedovoljnoj meri posvećuje pažnja ovim starinama. Naši preci su se svojski potrudili da ih osmisle, na nama je da iz koristimo i prenesemo našoj deci. Postavite pitanje vašoj baki ili deki i videćete da oni i dalje itekako znaju da zagonetaju ali i odgonetaju, u narodu se još uvek mogu naći pojedine zagonetke koje nikada nisu nigde pribeležene.

Čak i danas ljudi smišljaju zagonetke mada u manjoj meri jer nema više onih druženja, sedeljki do duboko u noć. Ljudi su se otuđili jedni od drugih, zarobljeni tehnologijom u svom virtualnom svetu.

Zaboravljene stvari koje žive u zagonetkama

Stare zagonetke čuvaju uspomene na neka davno prošla vremena, na neke predmete i zanimanja koja danas gotovo da i ne postoje.

  1. Danju se klanja, noću zvezde broji? – Đeram (Đeram je naprava kojom se nakada vadila voda iz bunara, ima dve povezane pritke ili drvena stuba u ravnoteži.)
  2. Grbavo prase sve polje popase.? – Srp (Starije generacije svakako znaju šta je srp, a za one koji ne znaju srp je poljoprivredna alatka kojom se nekada seklo žito.)
  3. Crno crijevo iz neba visi? – Verige (Metalni lanac koji je obično visio nad ognjištem o kome se kačio kotlić.)
  4. 4.Odovud breg, odonud breg, a u sredini veje sneg? – Naćve, sito i brašno (Naćve su drvena posuda u kojoj se nekada mesilo testo za hleb.)
  5. Oko koca trista zavezaka? – Preslica (Preslica je vrsta alata za predenje vlakana. Osmišljena je za pridržavanje vlakana držeći ih raspletene kako bi se lakše odvijao proces predenja.
  6. Trista kobila uz polje idu; jednoj puče kolan, sve stadoše? – Razboj (Razboj je sprava – mašina za tkanje tkanina, napravljena 5000 godina pne.
  7. Imadoh dva brata; dok bijahu slepi – vrlo mi lepi, a čim progledaju – ne valjaju. – Opanci (Opanci su laka seoska, kožna obuća, koja se priteže oko nogu kaišima. Opanci u Srbiji su deo tradicionalne narodne nošnje i koriste ih uglavnom folklorna društva na nastupima).
  8. Skočih u jamu, pa na dvoja vrata izađoh? – Čakšire (Deo su muške srpske narodne nošnje. Javljaju se u 16. veku, a početkom 20. veka izbačene su iz narodne nošnje Srbije. Uglavnom su se pravile od sukna, tkanine poput platna.)
Predrag Konatarević
Autor teksta

Predrag Konatarević

Član uredničkog tima magazina Moje dete.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *