x Pređi na sadržaj
Najnovije: Aorist, imperfekat i pluskvamperfekat – kontrolni zadaci za 6. razred Nedelja, 20. septembar 2026.
Vežbe i zadaci

Aorist, imperfekat i pluskvamperfekat – kontrolni zadaci za 6. razred

Podelite: Facebook WhatsApp E-pošta
Dečak sluša bakinu priču dok zajedno razgledaju porodični foto-album

Aorist, imperfekat i pluskvamperfekat za 6. razred deluju neobično zato što neke oblike danas retko čujemo u svakodnevnom razgovoru. Ipak, uz kratku priču i jasne primere lakše razumemo šta se dogodilo, kako je radnja predstavljena i koja je prethodila drugoj prošloj radnji.

Pripremili smo razumljiv podsetnik za učenike i roditelje, jedan besplatan PDF sa grupama A/B i rešenjima i onlajn test od 15 pitanja. Ovaj paket obrađuje tri prošla glagolska vremena predviđena za šesti razred, uz poređenje sa poznatim perfektom. Nije pregled svih glagolskih oblika.

Uradi brzi onlajn test – 15 pitanja

Glagolska vremena: krenimo od poznatog

Rečenicu „Juče sam napisao priču“ lako razumemo: oblik sam napisao je perfekt. Istu prošlu radnju možemo drugačije predstaviti: „Juče napisah priču.“ Napisah je aorist. Razliku ne određuje reč juče, već način građenja celog glagolskog oblika.

Prvo pronađite glagol, a zatim proverite da li uz njega stoji pomoćni glagol. U obliku „bio sam napisao“ sve tri reči pripadaju jednom složenom vremenu. Ako posmatramo samo napisao, propuštamo deo koji nam pomaže da prepoznamo vreme.

Aorist: prošla radnja kao celovit događaj

Aorist označava prošlu radnju, najčešće svršenu i predstavljenu kao celovit događaj: „Otvorih vrata i ugledah drugaricu.“ Često ga srećemo u pripovedanju. Može se graditi i od nesvršenih glagola, ali za početnu vežbu biramo jednostavne, nedvosmislene primere.

Za glagol napisati polazimo od infinitivne osnove napisa-. Dobijamo: ja napisah, ti napisa, on napisa, mi napisasmo, vi napisaste, oni napisaše. U drugom i trećem licu jednine nema posebnog nastavka, pa su oblici isti. Rečenica „Ti napisa naslov“ zato otklanja nedoumicu o licu.

Ne treba ovaj obrazac mehanički primenjivati na svaki glagol. Drugi glagoli imaju drugačije osnove i oblike, kao stići: stigoh. Najpre uvežbajte nekoliko jasnih primera, pa proverite ostale u školskom udžbeniku i prema objašnjenju nastavnika.

Imperfekat: prepoznaj prošlu nesvršenu radnju

Imperfekat označava prošlu nesvršenu radnju: „Deca se igrahu u dvorištu dok je sunce zalazilo.“ Oblik igrahu predstavlja radnju koja je trajala. Danas je redak u razgovoru, ali se pojavljuje u književnim tekstovima i starijem pripovedanju.

Prema programu za šesti razred, imperfekat se obrađuje na nivou prepoznavanja, uz poseban osvrt na imperfekat glagola biti. Zato zadaci ne traže da dete gradi dugačke nizove retkih oblika različitih glagola. Važnije je da pročita celu rečenicu i razume primer.

Imperfekat glagola biti

Jedan niz je: ja bejah, ti bejaše, on bejaše, mi bejasmo, vi bejaste, oni bejahu. Primer „Mi bejasmo kod kuće“ pomaže da se oblik poveže sa licem i brojem. Postoje i kraći oblici, poput beh, beše, besmo, beste i behu; pratite prikaz u udžbeniku koji dete koristi.

Pluskvamperfekat: ranije od druge prošle radnje

Pluskvamperfekat označava radnju izvršenu pre druge prošle radnje. U rečenici „Već sam bio spakovao torbu kada je zazvonio telefon“, najpre je spakovana torba, a zatim je zazvonio telefon. Sam bio spakovao čini ceo pluskvamperfekat.

Gradi se od perfekta ili imperfekta pomoćnog glagola biti i radnog glagolskog prideva glavnog glagola: bio sam pročitao ili bejah pročitao. Prvi način je učenicima obično bliži. Drugi se lakše razume kada su već prepoznali oblik bejah.

Pravopis glagolskih oblika i slaganje

Odrična rečca ne uz aorist piše se odvojeno: ne napisah, ne napisasmo. Ali nije pravilo da se svaki odrični oblik rastavlja: pravilno je nisam, a ne ni sam. Zato pišemo „Nisam bio pročitao poruku“.

Delovi složenog oblika moraju odgovarati subjektu. Pišemo „Ana je bila završila zadatak“, a „Marko je bio završio zadatak“. Rod i broj proveravamo u celoj rečenici, ne samo prema jednoj izdvojenoj reči.

Podsetnik roditelju: razgovor pre definicije

Pitajte dete šta se dogodilo, da li je radnja trajala i koja je bila ranija. Zatim tražite oblik koji to pokazuje. Ne insistirajte da svaki primer objasni istim naučenim rečima: smislen odgovor sopstvenim rečima često bolje otkriva razumevanje.

Kontrolni zadaci i PDF sa rešenjima

PDF sadrži teorijski podsetnik i grupe A/B od po 10 zadataka. Svaka nosi 40 bodova, uz objašnjena rešenja i primere otvorenih odgovora. Jednu grupu rešite samostalno, a drugu posle ciljane vežbe. Rezultat nije školska ocena.

Preuzmi PDF – zadaci A/B i rešenja

Za dodatno ponavljanje pogledajte zamenice za 6. razred i glasove i glasovne promene.

Onlajn test: prošla glagolska vremena

Test ima 15 pitanja i objašnjenja. Čitajte cele rečenice, prepoznajte ceo glagolski oblik i proverite zašto je odgovor tačan. Posle provere pokušajte da smislite svoj primer za vreme kod kojeg ste pogrešili, umesto da ponovite samo naziv.

Aorist, imperfekat i pluskvamperfekat - onlajn test za 6. razred

Pročitaj celu rečenicu i prepoznaj ceo glagolski oblik. Posle 15 pitanja proveri odgovore i objašnjenja.

1. Koje vreme je napisah u rečenici „Juče napisah kratku priču“?
2. Koji oblik je perfekt?
3. Koji je aorist glagola napisati u 1. licu množine?
4. Koje je lice oblika napisa u rečenici „Ti napisa naslov“?
5. Koji je aorist glagola napisati u 3. licu množine?
6. Koje vreme je igrahu u rečenici „Deca se igrahu u dvorištu“?
7. Na šta je usmereno učenje imperfekta u 6. razredu?
8. Dopuni imperfektom glagola biti iz niza bejah: „Mi ___ kod kuće.“
9. Koje vreme je bio sam pročitao?
10. Šta se prvo dogodilo: „Već sam bio spakovao torbu kada je zazvonio telefon“?
11. Koje vreme je pomoćni glagol bejah u obliku bejah pročitao?
12. Koji zapis je pravilan?
13. Koji zapis je pravilan?
14. Koja rečenica ima pravilno slaganje?
15. U rečenici „Već je bila pročitala priču kada je počeo čas“, koji je ceo pluskvamperfekat?

Pomozite nam da poboljšamo ovaj test

Da li vam je ovaj test bio koristan? Ocenite ga ili prijavite problem kako bismo materijale učinili jasnijim i korisnijim.

Predrag Konatarević
Autor teksta

Predrag Konatarević

Član uredničkog tima magazina Moje dete.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *